City Medical Centre · multidisciplinarna hirurška klinikaSvaki dan 10:00–18:00

Liječenje artritisa6 min čitanja

Artritis koljena: uzroci, vrste i mogućnosti liječenja koje danas postoje

Artritis koljena jedan je od najčešćih uzroka bola pri hodanju, penjanju uz stepenice ili ustajanju sa stolice. Nije riječ o jednoj bolesti: trošenje hrskavice, autoimuna upala, giht i stare povrede mogu ga uzrokovati. Ovaj vodič objašnjava uzroke i vrste, kako se postavlja dijagnoza, koji se načini liječenja koriste i kada bez odgađanja trebate ljekaru.

Redakcija City Medical CentreaAžurirano

Najvažnije za 30 sekundi

  • Artritis koljena nije jedna bolest: mogu ga izazvati trošenje hrskavice, autoimuna upala, giht, stare povrede i infekcije.
  • Prvo dolazi tačna dijagnoza: pregled, rendgen, ultrazvuk ili magnetna rezonanca, a po potrebi pretrage krvi i analiza zglobne tečnosti.
  • Kod svake vrste liječenje počinje vježbama za jačanje mišića natkoljenice i gubitkom viška kilograma.
  • Injekcije PRP i SVF iz vlastitog tkiva primjenjuju se kada se pogoršanje smiri, kao dio plana, a ne umjesto reumatologa.
  • Naglo vruće, crveno, otečeno i vrlo bolno koljeno, posebno uz temperaturu, traži hitnu pomoć: infekcija može oštetiti zglob za nekoliko dana.

Artritis koljena: šta je to i kako se liječi

Artritis znači upala zgloba. Koljeno je zahvaćeno češće od gotovo svakog drugog zgloba jer pri svakom koraku nosi težinu tijela i savija se hiljade puta dnevno. U njemu glatka hrskavica prekriva krajeve butne i golijenične kosti, a tanka zglobna ovojnica (sinovija) stvara tečnost koja pokret čini lakim.

Kod artritisa se taj sistem poremeti. Hrskavica se može stanjiti i napući, ovojnica se može upaliti i oteći, a kost ispod može promijeniti oblik. Posljedica su bol, ukočenost i smanjena pokretljivost.

Uzroci i faktori rizika

Artritis koljena obično nastaje zbog više faktora istovremeno, a ne zbog jednog jasnog uzroka. Najčešći su:

  • Starost i trošenje – hrskavica s godinama postaje manje otporna;
  • Prekomjerna težina – svaki dodatni kilogram povećava opterećenje koljena pri hodu i na stepenicama;
  • Ranije povrede – povrede meniskusa i ligamenata te prelomi blizu zgloba povećavaju rizik i godinama kasnije;
  • Autoimune bolesti – kod reumatoidnog ili psorijatičnog artritisa imuni sistem napada zglobnu ovojnicu;
  • Poremećaji metabolizma – kod gihta se u zglobu talože kristali mokraćne kiseline;
  • Infekcije – bakterije mogu doći u zglob krvlju ili kroz ranu, a neke infekcije drugdje u tijelu izazivaju reaktivni artritis;
  • Nasljeđe i osovina nogu – porodična sklonost, noge u obliku slova O ili X te ponavljani težak rad ili sport.

Osteoartritis koljena češći je kod žena nego kod muškaraca, naročito nakon menopauze.

Glavne vrste artritisa koljena

Šta se dešava

Osteoartritis (artroza)
Postepeno trošenje hrskavice i promjene na kosti
Reumatoidni artritis
Imuni sistem napada zglobnu ovojnicu
Psorijatični artritis
Upala zglobova povezana sa psorijazom
Giht
Kristali mokraćne kiseline u zglobu
Posttraumatska artroza
Oštećenje zgloba nakon povrede
Septički artritis
Bakterijska infekcija unutar zgloba

Tipične osobine

Osteoartritis (artroza)
Bol pri kretanju i nakon napora, kratka jutarnja ukočenost, najčešće nakon 50. godine
Reumatoidni artritis
Često oba koljena i drugi zglobovi, duga jutarnja ukočenost, umor
Psorijatični artritis
Promjene na koži ili noktima, otečeni zglobovi
Giht
Iznenadni napad jakog bola, crvenila i otoka
Posttraumatska artroza
Razvija se mjesecima ili godinama nakon preloma ili povrede ligamenta ili meniskusa
Septički artritis
Vruće, otečeno, vrlo bolno koljeno, često s temperaturom; zahtijeva hitnu njegu

U istom koljenu može se odvijati više procesa, naprimjer artroza koja se razvije nakon godina upalnog artritisa. Zato tačna dijagnoza dolazi prije svakog plana liječenja.

Simptomi, stadiji i dijagnoza

Česti simptomi

  • bol pri hodanju, na stepenicama ili pri ustajanju, a kod upalnih oblika i u mirovanju i noću;
  • ukočenost ujutro ili nakon sjedenja;
  • otok, toplota i ponekad crvenilo iznad zgloba;
  • škripanje ili krckanje, osjećaj da koljeno popušta ili se blokira;
  • poteškoće pri potpunom savijanju ili ispružanju noge.

Stadiji

Kod osteoartritisa ljekari često opisuju stadije od ranog do teškog. U ranom stadiju hrskavica je tek malo stanjena, a bol se javlja nakon velikog napora. U umjerenom stadiju zglobni prostor na rendgenskom snimku se sužava, stvaraju se koštani izraštaji, a bol postaje redovna. U teškim slučajevima velik dio hrskavice je izgubljen, osovina noge se može promijeniti, a bol ograničava svakodnevni život. Upalni oblici procjenjuju se drugačije, prema aktivnosti bolesti i oštećenjima vidljivim na snimanjima.

Liječenje: od lijekova do regenerativnih injekcija

Osnovne mjere za sve

Bez obzira na vrstu, smjernice na prvo mjesto stavljaju kretanje: jačanje mišića natkoljenice, aktivnosti koje štede zglobove, poput vožnje bicikla ili plivanja, i održavanje koljena u pokretu. Gubitak viška kilograma smanjuje opterećenje zgloba. Fizioterapeut može sastaviti program vježbi, a dobra obuća ili štap mogu pomoći u lošijim danima.

Kada se razmatra operacija i kada hitno ljekaru

Operacija se obično razmatra kada bol i gubitak funkcije ostanu izraženi uprkos drugom liječenju. Mogućnosti uključuju artroskopiju kod određenih mehaničkih problema, osteotomiju kod mlađih pacijenata kojom se opterećenje premješta s istrošenog dijela zgloba te djelimičnu ili potpunu endoprotezu koljena kod uznapredovale artroze. Odluka se donosi s ortopedom nakon odmjeravanja koristi i rizika.

Sprečavanje pogoršanja

Artritis se često javlja u talasima, s mirnijim periodima i pogoršanjima. Možete doprinijeti tome da pogoršanja budu rjeđa:

  • budite aktivni svaki dan i radite vježbe koje preporuči fizioterapeut;
  • održavajte zdravu tjelesnu težinu;
  • zagrijte se prije sporta i izbjegavajte nagla povećanja opterećenja na treningu;
  • redovno uzimajte terapiju propisanu za upalni artritis ili giht i nikada je ne prekidajte sami;
  • kod gihta ograničite alkohol i namirnice koje izazivaju napade, kako savjetuje ljekar;
  • na vrijeme se javite ljekaru kada se pojavi nova vrsta bola ili otoka.

Lični plan u City Medical Centreu

City Medical Centre radi s pacijentima iz inostranstva. Prva konsultacija je besplatna i može biti online: pošaljite nalaze rendgena, magnetne rezonance ili ultrazvuka s kratkim opisom tegoba, a ljekar će ih pregledati. Ako PRP ili SVF odgovaraju vrsti i stadiju vašeg artritisa, ljekar objašnjava plan i navodi cijenu, koja se zatim upisuje u ugovor. Lični koordinator prati vas od prve poruke do kontrolnih pregleda, a nalaze i pitanja možete slati putem WhatsAppa. Više saznajte na stranici o liječenju artritisa.

Izvori

Česta pitanja

Šta uzrokuje artritis koljena?

Najčešći uzrok je postepeno trošenje hrskavice (osteoartritis), često povezano sa starošću, prekomjernom težinom i starim povredama. Drugi uzroci su autoimune bolesti poput reumatoidnog ili psorijatičnog artritisa, giht, infekcije te posljedice preloma ili povreda ligamenata i meniskusa.

Kako se dijagnosticira artritis koljena?

Ljekar pita o simptomima i pregleda koljeno. Rendgenski snimak pokazuje suženje zglobnog prostora i promjene na kosti, a ultrazvuk ili magnetna rezonanca meka tkiva i izljev. Krvne pretrage i analiza zglobne tečnosti pomažu da se prepozna upalni artritis, giht ili infekcija.

Mogu li PRP ili SVF pomoći kod artritisa koljena?

Kod pogodnih pacijenata mogu ublažiti upalu i bol i podržati tkiva u zglobu. Koriste se kao dio cjelovitog plana nakon što se akutni napad smiri i ne zamjenjuju njegu reumatologa. Rezultati se razlikuju od osobe do osobe, a ljekar odlučuje da li su pogodni za vas.

Kada je artritis koljena hitno stanje?

Potražite hitnu pomoć ako koljeno iznenada postane vruće, crveno, otečeno i vrlo bolno, naročito uz temperaturu, jer to može biti infekcija. Isto važi ako se nakon povrede ne možete osloniti na nogu, ako je koljeno blokirano ili se pojave bol i otok u potkoljenici.

Kako spriječiti pogoršanja artritisa koljena?

Ostanite aktivni uz redovne vježbe jačanja, održavajte zdravu težinu i opterećenje povećavajte postepeno. Ako imate upalni artritis ili giht, redovno uzimajte propisanu terapiju i ne prekidajte je sami. Na vrijeme se javite ljekaru kada se pojave novi bol ili otok.

Napomena. Ovaj članak je opća informacija, a ne ljekarski savjet. Svaka operacija ima kontraindikacije i rizike, a prava opcija se određuje tek nakon pregleda kod ljekara.

Imate pitanje o svom slučaju? Besplatna konsultacija

Ostavite ime i broj telefona, a koordinator će vas nazvati. Fotografije i pitanja možete poslati i putem WhatsAppa.

Zatražite poziv

ili

Pišite na WhatsApp

Pročitajte i