Život s artrozom koljena ili kuka: vježbanje, tjelesna težina i svakodnevne navike

Najviše pomažu jednostavne navike:

• kretati se pomalo svaki dan umjesto mnogo jednom sedmično;
• održavati tjelesnu težinu u zdravom rasponu;
• nositi potpornu obuću s dobrim ublažavanjem udaraca;
• rasporediti zahtjevne poslove kroz dan i praviti kratke pauze;
• zagrijati zglob prije aktivnosti, posebno ujutro.

Nijedna od tih mjera ne djeluje odmah, ali zajedno često donose primjetnu razliku u roku od nekoliko sedmica.

Kod osoba s prekomjernom težinom gubitak od oko pet do deset posto tjelesne težine često je dovoljan da se smanji bol u koljenu i poboljša funkcija.

Kretanje je važno iz drugog razloga. Hrskavica nema vlastito snabdijevanje krvlju i hranjive tvari dobija iz zglobne tečnosti, koja cirkuliše kada se zglob pokreće te naizmjenično opterećuje i rasterećuje. Mišići oko zgloba djeluju kao amortizeri: snažni mišići butina i zadnjice rasterećuju koljeno i kuk, dok slabi mišići prepuštaju zglobnim površinama da apsorbuju više udaraca. Dugotrajna neaktivnost pojačava ukočenost i slabost, zbog čega kretanje postaje još bolnije.

• Obim pokreta: polagano savijanje i ispružanje koljena, kruženje kukovima i nježno istezanje kako bi zglob ostao gibak.
• Aerobna aktivnost niskog opterećenja: hodanje po ravnom terenu, sobni bicikl, plivanje ili vježbe u vodi, gdje je tjelesna težina djelimično poduprta.

Korisno pravilo: blaga nelagoda tokom vježbanja je prihvatljiva, ali bol bi se trebala smiriti u roku od otprilike dva sata i ne bi smjela biti jača sljedeći dan. Ako jeste, smanjite intenzitet umjesto da potpuno prestanete. Aktivnosti s ponavljanim skokovima, dubokim čučnjevima pod opterećenjem ili naglim okretima, poput trčanja po tvrdoj podlozi ili nekih ekipnih sportova, obično više opterećuju koljeno ili kuk zahvaćen artrozom. Fizioterapeut može sastaviti program prilagođen vašem zglobu i stadiju.

Štap može iznenađujuće mnogo rasteretiti bolni kuk ili koljeno. Drži se u ruci na strani suprotnoj od zahvaćenog zgloba i treba sezati do pregiba zapešća kada ruka slobodno visi. Ortoza za koljeno nekima može dati osjećaj veće stabilnosti. Korištenje pomagala neko vrijeme nije odustajanje; može vam olakšati da ostanete aktivni.

• teške kese nosite blizu tijela ili koristite kolica za kupovinu;
• mijenjajte položaj svakih 30 do 45 minuta kad dugo sjedite ili stojite;
• kod jutarnje ukočenosti koristite toplotu, naprimjer toplo tuširanje, a ako je zglob nakon aktivnosti topao i otečen, kratko ga hladite.

Dobar san i nošenje sa stresom također utiču na doživljaj boli. Lijekove protiv bolova, ako su potrebni, dogovorite sa svojim ljekarom, koji poznaje vaše druge bolesti i terapije.

Ćelijska terapija SVF koristi ćelije iz malog uzorka vašeg vlastitog masnog tkiva, u kombinaciji s plazmom, kako bi usporila trošenje hrskavice u ranom i umjerenom stadiju. Oboje se ubrizgava u zglob pod kontrolom ultrazvuka, bez operacije.

Nakon zahvata većina se ljudi vraća uobičajenim svakodnevnim aktivnostima u roku od jednog do dva dana. Prve sedmice zglob može boljeti nešto više, a ljekari obično savjetuju da se kratko vrijeme izbjegavaju teški tereti i intenzivan sport. Kako se bol u narednim sedmicama smanjuje, postepen povratak vježbanju pomaže mišićima da ponovo podupiru zglob. Zdrava tjelesna težina i redovna aktivnost prilagođena zglobovima pomažu da rezultat traje duže, dok ga neaktivnost ili višak kilograma mogu skratiti. Koliko dugo učinak traje razlikuje se od osobe do osobe i niko ne može obećati tačno određen rezultat.

City Medical Centre ne nudi fizioterapijske programe, izradu ortopedskih uložaka ni operacije ugradnje vještačkog zgloba; u ovom članku su opisani kao opća informacija. Više saznajte na našoj stranici o liječenju artroze.

Prva konsultacija i pregled snimaka su besplatni i mogu se obaviti online. Cijena se navodi nakon procjene i utvrđuje u ugovoru. Većina pacijenata odlazi kući isti dan, kontrolni pregledi planiraju se nakon jednog, tri i šest mjeseci, a lični koordinator je uz vas od prve poruke, i putem Telegrama.