Građa kose i uzroci ćelavosti: od kutikule do folikula

Šta određuje kako vam kosa izgleda

Boju, strukturu i oblik kose u velikoj mjeri određuje genetika, zato se toliko razlikuju od osobe do osobe. Ravna, valovita ili kovrdžava kosa, tanke ili debele vlasi, tamna ili svijetla boja: sve je to zapisano u načinu na koji je svaki folikul formiran i kako radi.

Ipak, geni nisu jedini uticaj. Hormonska ravnoteža, dob i okolina također oblikuju kosu tokom života. S godinama kosa često postaje tanja i svjetlija, hormonske promjene mogu promijeniti njenu debljinu i rast, a sunce, oblikovanje toplotom ili agresivni hemijski tretmani mogu promijeniti izgled i osjećaj površine kose.

Tri sloja stabla dlake

Vidljivi dio dlake, stablo, sastoji se uglavnom od proteina keratina. To nije živo tkivo, zato šišanje ne boli. Iznutra je stablo građeno od najviše tri sloja.

Vanjski sloj: kutikula

Kutikula je najudaljeniji sloj. Čine je pljosnate ćelije koje se preklapaju, poredane pomalo kao crijep na krovu ili cigle u zidu. Te ljuspice štite unutrašnje slojeve od oštećenja i pomažu kosi da zadrži vlagu. Kada je kutikula glatka, kosa odbija svjetlost i sjaji se; kada je ohrapavljena toplotom, izbjeljivanjem ili trenjem, kosa izgleda mat i lakše se lomi.

Srednji sloj: korteks

Korteks leži ispod kutikule i čini najveći dio dlake. Sadrži prirodni pigment melanin, koji kosi daje boju, i čvrsta keratinska vlakna koja joj daju snagu, elastičnost i oblik. Većina promjena koje izazivaju farbanje, trajna ondulacija ili ravnanje dešava se upravo u korteksu.

Unutrašnji sloj: medula

Medula je meka, porozna srž u središtu nekih dlaka. Nema je svaka dlaka: tanke dlake je često nemaju, a deblje je obično imaju. Njena tačna uloga još nije potpuno razjašnjena.

Folikul: mjesto gdje nastaje dlaka

Svaka dlaka raste iz folikula, malog džepa u koži vlasišta. Na njegovom dnu nalazi se skupina živih ćelija koja se naziva matriks. Te se ćelije dijele, kreću prema gore kroz folikul i postepeno otvrdnu u stablo dlake. Folikul sadrži i posebne strukture koje dlaku u rastu snabdijevaju hranljivim tvarima kroz sićušne krvne žile, a povezan je i sa žlijezdom lojnicom koja održava kosu i kožu elastičnima.

Folikuli ne rade bez prestanka. Svaki prolazi kroz ciklus koji se ponavlja:

• faza rasta (anagen): dlaka aktivno raste; na vlasištu ova faza obično traje nekoliko godina;
• prelazna faza (katagen): rast prestaje, a folikul se tokom nekoliko sedmica malo smanji;
• faza mirovanja (telogen): dlaka miruje nekoliko mjeseci, a zatim ispadne, nakon čega iz istog folikula obično počne rasti nova dlaka.

Budući da folikuli prolaze kroz ciklus nezavisno jedan od drugog, normalno je svakodnevno izgubiti određen broj dlaka. Problemi počinju kada se ciklus poremeti ili kada folikuli postepeno prestanu davati punu, jaku dlaku.

Zašto se kosa s godinama prorjeđuje

Ćelavost ili alopecija je gubitak kose s vlasišta ili drugih dijelova tijela. Daleko najčešći oblik je androgena alopecija, koja se često naziva nasljedno opadanje kose ili muški odnosno ženski tip ćelavosti. Povezana je s genetskom predispozicijom i načinom na koji određeni folikuli reaguju na muške hormone (androgene).

U osjetljivim folikulima faza rasta se sa svakim ciklusom skraćuje, a sam folikul se postepeno smanjuje. Dlake postaju tanje, kraće i svjetlije, sve dok neki folikuli ne počnu davati tek jedva vidljive dlačice. Taj proces je spor i obično traje godinama.

Kod muškaraca prorjeđivanje obično počinje na sljepoočnicama i tjemenu i odatle se širi. Kod žena se androgeno opadanje kose češće pokazuje kao opće prorjeđivanje na vrhu glave i gubitak volumena, dok prednja linija kose najčešće ostaje očuvana. Kod oba spola kosa na zatiljku i bočnim stranama glave obično je manje zahvaćena, zato to područje služi kao donorska zona pri presađivanju.

Drugi uzroci opadanja kose

Nekoliko drugih faktora može izazvati opadanje kose ili mu doprinijeti:

• autoimune bolesti, poput alopecije areate, kod koje imunološki sistem napada folikule dlake i pojavljuju se okrugla polja bez kose;
• hormonske promjene, na primjer nakon porođaja, oko menopauze ili kod bolesti štitne žlijezde;
• nedostatak određenih hranljivih tvari, poput željeza ili proteina, često povezan s restriktivnim dijetama;
• fizički ili emocionalni stres, uključujući tešku bolest, visoku temperaturu ili operaciju, koji može mnogo dlaka odjednom gurnuti u fazu mirovanja;
• određeni lijekovi, kod kojih je opadanje kose poznata nuspojava.

U nekim od ovih slučajeva opadanje kose je privremeno i kosa ponovo izraste kada se riješi uzrok. U drugima, posebno kada su folikuli trajno oštećeni ili zamijenjeni ožiljkom, gubitak je trajan.

Opadanje kose je složen proces i njegovi mehanizmi još nisu potpuno razjašnjeni. Stepen i brzina prorjeđivanja razlikuju se od osobe do osobe. Ako vas opadanje kose brine, najbolji prvi korak je otići ljekaru ili dermatologu, koji može pregledati vlasište, po potrebi zatražiti pretrage i preporučiti liječenje za vašu konkretnu situaciju.

Šta to znači ako razmišljate o presađivanju kose

Presađivanje kose funkcioniše upravo zbog načina na koji se folikuli ponašaju. Kod androgene alopecije folikuli na zatiljku i bočnim stranama glave obično su otporni na proces koji na drugim mjestima smanjuje dlaku. Kada se ti folikuli premjeste na prorijeđena područja, uglavnom zadržavaju tu otpornost i nastavljaju davati dlaku na novom mjestu.

Kod androgene alopecije hirurzi najčešće koriste FUE metodu, kod koje se folikuli vade jedan po jedan iz donorske zone. Kombinovani pristup FUE i DHI može se koristiti i kod androgene alopecije i za zgušnjavanje područja koja su se prorijedila. Izbor zavisi od donorske zone, obima opadanja kose i procjene hirurga.

Važno je biti realan: presađivanjem se premješta postojeća kosa, ono ne stvara nove folikule niti liječi osnovni uzrok opadanja kose. Vlastita kosa s vremenom se može nastaviti prorjeđivati, pa ljekar može razgovarati i o načinima da se ona podrži. Presađivanje nije prikladno kod totalne alopecije, kada nema donorske kose koja bi se premjestila, a opadanje kose uzrokovano bolešću, lijekovima ili nedostatkom hranljivih tvari najprije treba ispitati i liječiti. Više o zahvatu možete pročitati na stranici o presađivanju kose.

Konsultacija u City Medical Centreu

City Medical Centre radi s pacijentima iz inostranstva. Prva konsultacija je besplatna i može biti online: pošaljite fotografije kose, prorijeđenih područja i zatiljka i postavite sva pitanja koja imate. Ljekar procjenjuje vaš slučaj, objašnjava je li presađivanje razumna mogućnost i navodi cijenu, koja se zatim utvrđuje ugovorom. Lični koordinator je uz vas od prve poruke do kraja oporavka, a fotografije i pitanja možete poslati i putem WhatsAppa. Više saznajte na stranici o presađivanju kose.

Česta pitanja

Koji su slojevi dlake?

Stablo dlake ima najviše tri sloja. Kutikula je zaštitni vanjski sloj od ćelija koje se preklapaju, korteks u sredini sadrži pigment i keratinska vlakna koja daju čvrstoću, a medula je meka srž koju imaju samo neke, obično deblje dlake.

Odakle zapravo raste kosa?

Kosa raste iz folikula, malog džepa u koži. Žive ćelije na njegovom dnu dijele se i kreću prema gore te postepeno otvrdnu u stablo dlake. Folikul dobija hranljive tvari kroz sićušne krvne žile i prolazi kroz cikluse rasta, prelaza i mirovanja koji se ponavljaju.

Zašto muškarci obično gube kosu na sljepoočnicama i tjemenu?

Kod androgene alopecije folikuli u tim područjima genetski su osjetljivi na muške hormone. Faza rasta im se skraćuje i s vremenom se smanjuju, pa daju tanju dlaku. Folikuli na zatiljku i bočnim stranama glave obično su manje osjetljivi, pa kosa tamo najčešće ostaje.

Da li je opadanje kose uvijek trajno?

Nije. Opadanje kose zbog stresa, bolesti, hormonskih promjena, nedostatka hranljivih tvari ili nekih lijekova često je privremeno i kosa može ponovo izrasti kada se riješi uzrok. Androgeno opadanje i ožiljna stanja obično su trajni. Ljekar može pomoći da se utvrdi o kojoj je vrsti riječ.

Može li presađivanje kose zaustaviti ćelavost?

Presađivanjem se otporni folikuli premještaju na prorijeđena područja, gdje obično nastave rasti, ali ono ne liječi uzrok opadanja kose. Vlastita kosa se može nastaviti prorjeđivati, pa ljekar može predložiti načine da se ona podrži. Presađivanje nije prikladno kada nema donorske kose.