Opadanje kose i zdravlje: koja ga stanja mogu izazvati i ko može pomoći

Muški tip opadanja kose

Androgena alopecija, koja se naziva i muški tip ćelavosti, najčešći je oblik opadanja kose kod muškaraca. Nastaje kombinacijom naslijeđenih faktora i djelovanja muških hormona (androgena) na folikule dlake.

• Porodična historija: muškarci čiji srodnici imaju ovaj tip opadanja kose skloniji su da ga i sami razviju.
• Rani početak: prorjeđivanje često počinje u dvadesetim godinama ili čak ranije.
• Tipičan obrazac: kosa se obično povlači na sljepoočnicama i prorjeđuje na tjemenu, pa linija kose postepeno dobija oblik slova M.

Ključni hormon je dihidrotestosteron (DHT), koji nastaje iz testosterona. U genetski osjetljivim folikulima on skraćuje fazu rasta i uzrokuje smanjivanje folikula, pa su dlake sa svakim ciklusom tanje i kraće. S godinama sljepoočnice i tjeme mogu ostati bez kose, dok kosa na zatiljku i oko ušiju obično ostaje.

Ljekar dijagnozu obično postavlja pregledom kose i vlasišta, često uz trihoskopiju, odnosno uvećani pregled folikula. Mogu se predložiti i analize krvi kako bi se isključili drugi faktori, poput nedostatka željeza ili problema sa štitnom žlijezdom. Cilj liječenja je usporiti ili zaustaviti daljnje opadanje, a može uključivati lokalne ili oralne lijekove koje propisuje ljekar, koji objašnjava i njihove moguće nuspojave. U uznapredovalim fazama može se razmotriti presađivanje kose.

Difuzno prorjeđivanje kod žena

Kod žena se gubitak kose češće pokazuje kao ravnomjerno prorjeđivanje po cijelom vlasištu nego kao ćelava polja. Može se javiti u bilo kojoj dobi.

• Gustina se ravnomjerno smanjuje i obično nema jasno ograničenih ćelavih područja.
• Proces je postepen, pa dugo može proći neprimijećeno.
• Prednja linija kose često je očuvana, a najviše se prorjeđuje vrh glave.

Česti faktori su hormonske promjene (trudnoća, menopauza, bolesti štitne žlijezde), hronični stres, restriktivne dijete i nedostaci poput niskog željeza, ali i oštećenja od čestog oblikovanja toplotom i hemijskih tretmana. Dijagnoza počinje detaljnom anamnezom i pregledom, nakon čega obično slijede analize krvi. Liječenje se bira individualno i može kombinovati medicinsku terapiju s promjenama u ishrani, upravljanjem stresom i nježnijom njegom kose.

Kako hormonske promjene utiču na kosu

Hormoni poput androgena i estrogena pomažu u regulisanju ciklusa rasta kose. Androgeni, a posebno DHT, kod osoba koje su na njih osjetljive mogu skratiti fazu rasta i smanjiti folikule. Zato se promjene nivoa hormona na kosi mogu pokazati prilično direktno.

• Trudnoća i period nakon porođaja: mnoge žene u trudnoći primijete gušću kosu, a nekoliko mjeseci nakon porođaja pojačano opadanje. To je obično privremeno.
• Menopauza: pad nivoa estrogena može dovesti do tanje kose i gubitka volumena.
• Hormonski poremećaji: stanja poput sindroma policističnih jajnika (PCOS) ili bolesti štitne žlijezde mogu narušiti hormonsku ravnotežu i uticati na kosu.

Analize krvi i ljekarski pregled pomažu da se otkrije hormonski uzrok. Liječenje osnovnog stanja pod nadzorom odgovarajućeg ljekara često je najvažniji korak, ponekad u kombinaciji s terapijom usmjerenom na samu kosu.

Lijekovi, toksične tvari i način života

Niz vanjskih faktora može oslabiti kosu ili poremetiti njen rast:

• Lijekovi: opadanje kose poznata je nuspojava nekih terapija, prije svega hemoterapije, a povremeno i drugih lijekova. Nikada sami ne prekidajte propisani lijek; svaku nedoumicu razgovarajte s ljekarom koji ga je propisao.
• Agresivni preparati za kosu: često izbjeljivanje, jaki hemijski tretmani i agresivno oblikovanje mogu oštetiti stablo dlake, pa ono postaje suho i krhko i lomi se.
• Izloženost iz okoline: značajna izloženost tvarima poput teških metala rijetka je, ali može uticati na kosu i opće zdravlje i zahtijeva ljekarsku procjenu.
• Pušenje i pretjerano pijenje alkohola: oboje je povezano sa slabijim općim zdravljem i može doprinijeti slabijoj kosi.

Prvi znakovi često su mat izgled, suhoća i lomljenje, a ne pravo opadanje kose. Smanjenje agresivnih tretmana, uravnotežena ishrana i izbjegavanje pušenja razumni su koraci, a ljekar može provjeriti postoji li medicinski uzrok.

Bolesti vlasišta i rjeđi uzroci

Upalne i infektivne bolesti vlasišta

Nekoliko kožnih bolesti može zahvatiti vlasište, a upalom ili infekcijom i folikule dlake:

• seboroični dermatitis: crvenilo, perutanje i svrab;
• psorijaza: debele, srebrnaste ljuspe na vlasištu;
• gljivične infekcije, poput tinee vlasišta, koje mogu izazvati opadanje kose u poljima;
• folikulitis: upala folikula dlake, ponekad bolna.

Dermatolog ove bolesti dijagnosticira pregledom vlasišta i po potrebi strugotinom kože ili biopsijom. Liječenje zavisi od uzroka i može uključivati ljekovite šampone te lokalnu ili oralnu terapiju.

Rjeđi oblici opadanja kose

• Trihotilomanija: stanje u kojem osoba ponavljano čupa vlastitu kosu, često povezano sa stresom ili anksioznošću. Podrška obično uključuje bihevioralnu terapiju.
• Alopecia areata: autoimuno stanje koje uzrokuje okrugla polja bez kose. U totalnom i univerzalnom obliku kosa se gubi s cijelog vlasišta ili s cijelog tijela.
• Ožiljne alopecije, poput lichen planopilaris, i neke autoimune bolesti kože, poput sklerodermije, mogu izazvati upalu i ožiljke koji trajno uništavaju folikule.

Ova stanja mogu se teško dijagnosticirati i mijenjati nepredvidivo, zato je rana procjena specijaliste važna.

Opadanje kose nakon bolesti, uključujući COVID-19

Pojačano opadanje kose nekoliko sedmica ili mjeseci nakon teške bolesti, visoke temperature ili velikog stresa je često. Naziva se telogeni efluvij: šok za organizam gura mnogo dlaka istovremeno u fazu mirovanja, pa one kasnije ispadnu zajedno. Često je opisivan nakon COVID-19.

• Opadanje obično postaje primjetno otprilike dva do tri mjeseca nakon bolesti.
• Kosa se najčešće prorjeđuje ravnomjerno, a ne u poljima.
• Kod većine ljudi opadanje se smiri u roku od nekoliko mjeseci, a kosa postepeno ponovo raste.

Doprinijeti mogu stres, promjene hormona stresa, gubitak težine tokom bolesti i neki lijekovi. Ljekar može zatražiti analize krvi kako bi isključio druge uzroke, poput nedostatka željeza ili problema sa štitnom žlijezdom. Uravnotežena ishrana s dovoljno proteina i vitamina, dobar san i strpljenje obično su glavni koraci; ako opadanje traje duže od očekivanog, javite se dermatologu.

Koji specijalisti mogu pomoći i gdje se uklapa presađivanje

Budući da opadanje kose ima toliko mogućih uzroka, često se isplati posjetiti više od jednog specijaliste:

• Ljekar porodične medicine: dobar prvi korak, može organizovati osnovne analize krvi i uputiti vas dalje.
• Dermatolog: specijalista za kožu, kosu i nokte, dijagnosticira bolesti vlasišta i vrste alopecije.
• Endokrinolog: pomaže kada se sumnja na hormonski problem ili problem sa štitnom žlijezdom.
• Hirurg za obnovu kose: procjenjuje je li presađivanje prikladno kada je uzrok poznat.

Pri presađivanju kose folikuli se premještaju sa zatiljka i bočnih strana glave na prorijeđena područja. Koristi se uglavnom kod androgene alopecije, najčešće FUE metodom; kombinovani pristup FUE i DHI može se izabrati kod androgene alopecije i za zgušnjavanje. Presađivanje ne liječi uzrok opadanja kose i nije prikladno kod totalne alopecije, gdje donorske kose nema, niti dok aktivna bolest još uzrokuje opadanje. Više možete pročitati na stranici o presađivanju kose.

Konsultacija u City Medical Centreu

City Medical Centre radi s pacijentima iz inostranstva. Prva konsultacija je besplatna i može biti online: pošaljite fotografije prorijeđenih područja i zatiljka i podijelite nalaze ili dijagnoze koje već imate. Ljekar procjenjuje da li je presađivanje prikladno i navodi cijenu, koja se zatim utvrđuje ugovorom. Lični koordinator je uz vas od prve poruke do kraja oporavka, a fotografije i pitanja možete poslati i putem WhatsAppa. Više saznajte na stranici o presađivanju kose.

Česta pitanja

Kada se zbog opadanja kose trebam javiti ljekaru?

Javite se ljekaru ako je opadanje naglo ili jako, ako se pojave ćelava polja, ako vlasište svrbi, crveni ili boli ili ako gubitak kose prate drugi simptomi, poput umora ili promjena težine. Rana procjena olakšava pronalaženje i liječenje uzroka.

Mogu li hormonski problemi izazvati opadanje kose?

Mogu. Bolesti štitne žlijezde, sindrom policističnih jajnika, porođaj i menopauza mogu uticati na ciklus rasta kose. Analize krvi pomažu da se otkrije uzrok, a liječenje osnovnog stanja pod nadzorom ljekara često popravi i stanje kose.

Da li je opadanje kose nakon COVID-19 trajno?

Obično nije. Najčešće se radi o telogenom efluviju, koji počinje nekoliko mjeseci nakon bolesti i kod većine ljudi se smiri u roku od nekoliko mjeseci, nakon čega kosa postepeno ponovo raste. Ako opadanje traje duže, dermatolog treba provjeriti druge uzroke.

Kojem ljekaru se prvo obratiti?

Dobar početak je ljekar porodične medicine ili dermatolog. Oni mogu pregledati vlasište, zatražiti analize krvi i po potrebi vas uputiti endokrinologu ili drugom specijalisti. Hirurg za obnovu kose obično se konsultuje kada je uzrok opadanja jasan.

Može li presađivanje kose pomoći ako je opadanje uzrokovano bolešću?

Zavisi od stanja. Presađivanje se koristi uglavnom kod androgene alopecije i zahtijeva zdravu donorsku kosu. Nije prikladno kod totalne alopecije niti dok aktivna bolest uzrokuje opadanje. Hirurg odlučuje nakon uvida u vašu dijagnozu i pregleda vlasišta.